Tipovi ličnosti

© Odlomak iz članka: V.Gulenko „Socionička dijagnostika: metoda intervjua“, 1999.
© Uvod: D.Litov, 2006
© Portreti: Je.Filatova, „Ličnost u ogledalu socionike“, 2001.
© Prevoditelj: Leonid T., 2004-2005.

0. Uvod: testovi ili motrenje?

Namjerno ne navodimo na našem sajtu ključeve ka testovima za određivanje socioničkih tipova. Jer, čovjek je sposoban prevariti čak i najpametniji test, pogotovo ako si postavi takav cilj. Postoji mnogo testova za određivanje tipova prema klasifikaciji K. G. Junga (na primjer, veoma popularni test Keirsey). Međutim, rezultat takvih testova se ponekad ipak malo razlikuje od onog tipa koji čovjek smatra svojim (na primjer, rezultat testa je ESTJ, ali čovjek sebe smatra ESTP).

Najčešće nećete imati mogućnost ponuditi test Vašim poznanicima ili kolegama – naprosto motrit ćete ih sa strane ili razgovarat ćete s njima u slobodnoj formi. Međutim, čak u ovom slučaju se može izvući preliminaran zaključak o tipu čovjeka. Dolje su opisani općeniti principi dijagnostike prema njegovom ponašanju, govoru i t. d. Razume se, čak pročitavši ove materijale, teško da ćete moći profesionalno dijagnosticirati tipove. Ali ipak ćete steći općenitu predstavu o tome što leži u osnovi socioničkih tipova, i možda tokom vremena naći dodatne informacije u literaturi iz psihodijagnostike.

Ako poznajete američku tipologiju Myers-Briggs (MBTI): obratite pažnju da se tumačenje svih 4 znakova, pogotovo J/P, nešto razlikuje od prihvaćenog u MBTI.

1. Racionalnost (J) – iracionalnost (P)

Kao čisti znak označava linearnost (J) /cikličnost (P). Njegove projave po nivoima će biti sljedeće.

1.1. Intelektualni aspekt: govor/vid. Koliko vezan govor ima čovjek, kada iznosi svoje misli na složenu intelektualnu temu. Je li imao nekih govornih poremećaja u djetinjstvu (na primjer, mucanje, nejasna dikcija) i da li je uspeo ih brzo prevladati? (J – stremljenje ka strukturiranju govora, ka složenim gramatičkim konstrukcijama).

1.2. Socijalni aspekt: surova/blaga pravila. Usporediti, ako je čovjek imao takvo iskustvo, kako se odvijao rad u privatnoj komercijalnoj firmi i u državnoj instituciji. Kakav mu je odnos prema fleksibilnom rasporedu? (J – stremljenje ka razrađenim procedurama, čiji je krajnji oblik dogmatizam, razdraženje prilikom udaljavanja od uobičajenog poretka stvari;  P – gipkost, čiji je krajnji oblik neobaveznost, filozofija „nisi stigao danas – slična će se prilika ukazati sutra“).

1.3. Psihološki aspekt: niska (J) /visoka (P) otpornost prema stresu. Koliko čovjek cijeni uspostavljene odnose. Racionalac daje prednost jednom stabilnom partneru pred jednim prijatnim, ali nepouzdanim, čak ako odnosi sa onim prvim nisu baš najbolji. Iracionalac je daleko otporniji na stres u odnosima. Bez naročitih problema mijenjat će ih dok ne nađe najzgodnije.

1.4. Fizički aspekt: stisnutost/opuštenost tijela i organa. J – stabilnost ili trajnost stanja, P – relativna lakoća prelaska iz stanja u stanje. Treba razjasniti kako se čovjek opušta, što mu treba za opuštanje napetosti. S druge strane, korisno je saznati koliko brzo se on vraća u formu. Mnogo toga mogu razjasniti informacije o tome kako i u kojoj pozi on spava.

>2. Ekstraverzija (E) – introverzija (I).

Kao čisti znak označava otvorenost/zatvorenost. U informacijama prikupljenim tokom intervjua obraćajte pažnju na sljedeće podatke:

2.1. Intelektualni aspekt: široko (E) /duboko (I) mišljenje. Koliko je širok krug interesiranja čovjeka? Koliko brzo pamti/sjeća se informacija? Je li govorljiv? Ako piše nešto, koliko stranica teksta je u stanju napisati jednim mahom? (u najopćenitijem smislu, E – težnja „obuhvatiti neobuhvatljivo“, I – stremljenje ka stabilizaciji, izbjegavanje suvišnih aktivnosti).

2.2. Socijalni aspekt: lider (E) / izvršilac (I). Da li ima iskustvo rada na rukovodećem mjestu? Da li je čovjek bio lider među svojim vršnjacima? Da li ima želju predvoditi jedan veliki kolektiv? Tko je stvarni lider u njegovoj porodici? (E, pošto je inicijativniji, češće postaje neformalni lider, ali u stabilnim institucijama među menadžerima nerijetko prevladavaju I).

2.3. Psihološki aspekt: razumijevanje drugih (E) /sebe (I). Da li se neki od vaših postupaka vama čine nerazumljivim? Da li kod vas nastaju stanja unutrašnje praznine? Što radite ako morate dugo ostajati u samoći? (E vole „misliti naglas“, imaju potrebu za sugovornicima za „punjenje“, bez njihove procjene vrijednost vlastitih aktivnosti nije toliko očigledna; I se umaraju od brojnih kontakata, teže malobrojnim ustaljenim kontaktima).

2.4. Fizički aspekt: trošenje energije (E) /štednja energije (I). Utvrdite da li treba kočiti čovjeka ili gurati ga naprijed u uobičajenim uvjetima djelatnosti. Je li za njega karakteristična tendencija prebaciti ili podbaciti radnu normu? Je li ikad korio sebe zbog pasivnosti? Koliko često mora žaliti zbog onog što je uradio? Koliko mu je razvijena samokontrola na bliskim psihološkim rastojanjima? (vidjeti komentare za p. 2.1; uz to, ako se čovjek kloni određenih tema besjede ili određene djelatnosti, ovo ne govori o introverziji, već samo o njegovoj nesigurnosti; međutim, ako u oblasti u kojoj je čovjek nesumnjivo stručan on ipak više voli zadržavati, ublaţavati, regulirati umjesto da aktivira i nadahnjuje druge svojim primjerom, ovo je I).

3. Logika (T) – etika (F).

Kao čisti znak ova dihotomija označava objektivnost/subjektivnost, odvojenost/uvučenost. Znakovi po nivoima će biti takvi:

3.1. Intelektualni aspekt: instrumentalne (T) /vrijednosne (F) procjene. Kako čovjek procjenjuje informacije koje su nove za njega? Da li umije zamisliti sebe izvan situacije u kojoj se nalazi (T)? Jesu li njegove misli praćene nehotičnim procjenama dobro/loše (F)?

3.2. Socijalni aspekt: orijentacija na zadatak (T) / čovjeka (F). Istražiti kako pogoršavanje ili poboljšavanje neformalnih odnosa na poslu utiče na radnu sposobnost čovjeka. Kako se mijenja njegova radna sposobnost ako jedna neprijatna ličnost radi pored njega? Kako reagira na moralna ohrabrenja? (F su skloni staviti svoju kompetentnost u zavisnost od toga da li su uspeli uklapati se u neformalni krug druženja na poslu, biti u toku odnosa među ljudima koji ga okružuju).

3.3. Psihološki aspekt: nepažnja (T) /pažnja prema neverbalnim signalima (F). Kako saznajete u kakvom je stanju čovjek? Kako izgleda jedan tužan čovjek? A jedan veseo? O čemu vam govori intonacija sugovornika? Da li vam se obraćaju ljudi za utjehu? Kako razlikujete jednog nepoštenog čovjeka od jednog poštenog? (T obično čuju informaciju, dok F čuju intonaciju).

3.4. Fizički aspekt: mehaničnost (T) /nadahnjivanje predmeta (F). Da li čovjek ima auto? Je li mu ikad palo na pamet da stvari tehnike također mogu imati karakter? Ako se navikne na predmete, što osjeća kad ih izgubi? Što naime ga sekira? (što su mnogostrukije emocionalne reakcije ili vrijednosne procjene čovjeka raznim povodima, to je veća vjerojatnost da je on F).

4. Senzornost (S) – intuitivnost (N).

Kao čisti znak označava materijalnost (S) /idealnost (N).

4.1. Intelektualni aspekt: konkretnost (S) /apstraktnost (N) mišljenja. Može se utvrditi iz sadržaja odgovora na ma koja problemska pitanja. Također je sposobnost graditi i pratiti složene misaone konstrukcije lišene očitog predmetnog sadržaja (N) ili obrnuto, preopterećivati priču detaljima, pozivati se na iskustvo i/ili tradicije (S). Analiza formi snoviđenja također daje nešto.

4.2. Socijalni aspekt: inovativnost (N) /utilitarizam (S). Što zanima čovjeka? Kakvu korist ima od svojeg interesiranja? Koliko je pragmatičan? Je li mu svojstvena požrtvovnost? Da li bi se bavio zanimljivim ali beskorisnim s motrišta materijalnog uzvrata poslom? Koliko brzo hvata novitete?

4.3. Realističnost samoprocjene (S) /podcjenjivanje-precjenjivanje (N). Utvrdite da li čovjek poznaje svoju pravu vrijednost (sa motrišta novca, socijalnog prestiža, na kraju krajeva, naprosto „korisnosti“ za one koji ga okružuju)? Kako reagira kada mu daju pogrešnu sa njegovog motrišta procjenu (podcjenjuju mu status)? Ima li nekih kompleksa niže vrijednosti? Možda smatra sebe nepriznatim talentom i sl.?

4.4. Prilagođenost (S) /neprilagođenost (N) na svakodnevni život. Da li bi mogao brzo nastaniti i ustaliti se na novom mjestu? Je li se ikad preseljavao? (odgovori „da“-„ne“ na ova dva pitanja još ništa ne govore o S/N, ali mnogo informacija može pružiti priča o okolnostima koje su pratile preseljavanje – naime, kako se ono odvijalo). Kako čovjek kupuje namirnice na pijaci? Kako bira sebi robu u prodavaonici? Kako sprema stan, kuha, obavlja kućne poslove?

Poštovani gosti / posetioci stranice!

Odjeljak na hrvatskom jeziku je u izgradnji. Ako ovdje niste pronašli informaciju koja Vas interesira, ožete da pogledate odjeljke na drugim jezicima: ruski (najkrupniji), engleski, letonski, litvanski, njemački, ukrajinski, francuski, esperanto, estonski...